Svijet kojemu pripadamo umrežen je različitim sredstvima masovne komunikacije koje su olakšale razmjenu informacija i otvorile neke nove vidike, mogućnosti, poslovne i kreativne ideje. Bitnu ulogu u cijelom tom komunikacijskom spletu zauzele su popularne društvene platforme, odnosno mreže. Prema definiciji društvena mreža je vrsta internetske usluge, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili web stranice. To je internetski prostor koji služi za međusobno povezivanje korisnika. Danas postoje stotine ovakvih servisa, a među najpoznatijima su Facebook, Twitter, Instagram i You Tube.
Društvene mreže su uzele itekako svoga udjela u svakodnevnom životu čovjeka pa tako nerijetko vidimo kako godišnji odmor, izlazak u šetnju, odlazak u trgovinu ili tek običan obrok koji smo danas spremili nerijetko može proći, a da ne bude zabilježen na internetskim platformama. Za mnoge je važno cijeli svijet obavijestiti o tome što u datom trenutku rade pa se čini kako su se ljudi uistinu počeli voditi onom izrekom Ako nije na Facebook-u (društvenim mrežama) nije se ni dogodilo. No, vratimo se najprije kratko u povijest samoga Interneta.
Internet je 1969. godine osnovalo američko društvo ARPANET (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency – Agencija za napredne istraživačke projekte, a net označava računalnu mrežu), te je bio zamišljen kao vojna veza. Za vrijeme Hladnoga rata, 60- ih godina prošloga stoljeća, u strahu od nuklearnoga napada, ARPANET je bio projektiran tako da može funkcionirati čak i ako bomba bude bačena na dio uspostavljene mreže. U međuvremenu, čovjek prepoznaje svu moć interneta i započinje njegovu komercijalizaciju.
Formira se jedan sasvim novi virtualni svijet u čijoj jezgri se nalaze društvene mreže. Društvene mreže su postale oblik svakodnevne privatne, ali i poslovne komunikacije i sve češće se susrećemo s njihovim novim oblicima među kojima je šest najpopularnijih na svijetu.
Facebook – društvena mreža osnovana 2004. godine koju, prema istraživanjima, koristi više od 2,5 milijarde korisnika na mjesečnoj razini, a nalazi se i na samom vrhu popularnosti u rangu oglašavanja poslovnih korisnika.
You Tube – druga je najposjećenija društvena mreža na svijetu koju na mjesečnoj razini koristi oko 1.9 milijardi korisnika, a riječ je o najvećoj i najpopularnijoj video društvenoj mreži. Bazirana je na video prikazima i najpopularnija tražilica nakon Google pretraživača.
Treće mjesto među popularnim društvenim mrežama pripalo je platformi WhatsApp kao najpopularnijoj aplikaciji za dopisivanje. U preko 200 zemalja svijeta ovu aplikaciju koristi oko 1,5 milijardi korisnika. U početku je njezina namjena služila za neobaveznu komunikaciju s društvom, a danas je uveliko koriste i poslovni subjekti kako bi u posebno kreiranim grupama prenijeli određene informacije svojim partnerima.
Iako dio Facebook-a, Messenger se danas ipak promatra kao zasebna društvena mreža koju koristi 1.3 milijarde korisnika. Facebook je 2011. unaprijedio ovu društvenu mrežu pa se na njoj danas oglašavaju gotovo svi, a moguće je i korištenje robota za chat, slanje obavijesti i sl.
WeChat – u početku aplikacija za dopisivanje kao i prethodne dvije, a danas zasebna platforma čija je svrha ne samo dopisivanje i razgovor nego i online kupovina, offline plaćanje, prijenos novca, naručivanje prijevoza itd. Koristi se uglavnom u Kini i dijelovima Azije, a mjesečno broji oko 1.06 milijardi korisnika.
Video i fotografije na Instagramu mjesečno postavlja preko milijardu korisnika.
Instagram politika i analitika nudi pregršt podataka za oglašavanje, a najviše ga koriste žene između 18-30 godina.
Popularnim društvenim mrežama dodat ćemo još i QQ –azijsku platformu za dopisivanje koju koristi 861 milijun korisnika. Tu je još nekoliko azijskih mreža kao što je Tumblr sa 642 milijuna korisnika, Twitter koristi 365 milijuna, Linkedln 294 milijuna poslovnih subjekata, a Snapchat 255 milijuna najmlađih korisnika.
Društvene mreže i realnost – teška tema s različitim objašnjenjima. Danas je sasvim normalno vidjeti dijete ili starca umrežene na internetu što je u nekom smislu možda i pohvalno, ali realnost je i činjenica kako stvari vrlo često znaju eskalirati i otići u nekom sasvim drugom smjeru. Koliko daleko smo spremni ići za lajkove i odobravanje drugih za ono što u životu činimo? I dok u stvarnom svijetu itekako biramo prijatelje s kojima ćemo se družiti, u virtualnom smo čista suprotnost i moramo prihvatiti baš sve zahtjeve, skupiti što više pratitelja jer samo tako imamo status u društvu i bivamo sve više popularniji i prihvaćeniji. „Transparentnost na društvenim mrežama i objavljivanje sadržaja u realnom vremenu (npr. Instagram Story) kod ljudi koji nemaju izgrađen karakter može izazvati tjeskobu i nezadovoljstvo – prate što rade i gdje idu njihovi poznanici i ukoliko oni sami ne žive tim tempom postaju tjeskobni i osjećaju se manje
vrijednima” (Tina Tomičić, https://split-techcity.com/). Ovakvo promišljanje nas nadalje upućuje na zaključak kako društvene mreže uistinu imaju i svoje dobre, ali i svoje loše strane.
Nedvojbeno je to kako se putem online komunikacije razvilo mnogo kvalitetnih prijateljstava i odnosa i poruka je sasvim jasna da ukoliko je čovjek zadovoljan samim sobom i radi na sebi, te prati kvalitetan sadržaj, takve će ljude i privući sebi. S druge strane, je li čovjek nezadovoljan i isfrustriran, takav će sadržaj i osobe privući sebi. Kako u realnom, tako je bez iznimke i u online svijetu.
A jesmo li uistinu jedni s drugima danas toliko dobro povezani? Jesu li samo jedan lajk ili komentar dovoljni da zamijene onaj iskreni i pravi razgovor koji se vodi izravno? Bojim se da su nedovoljni. Nažalost, često od šume ne vidimo stablo ili, drugačije rečeno, u moru negativnih i beskorisnih informacija ne vidimo one lijepe i duši korisne teme i sadržaje. A ima ih, itekako ih ima daleko više. I njima bismo se trebali okrenuti jer takvi sadržaji u čovjeku mogu probuditi nove ideje, potaknuti ga na nove poslovne poduhvate i plasiranje kreativnoga sadržaja što je u konačnici itekako dobro po samoga čovjeka na čemu će mu kasnije vrlo vjerojatno zahvaliti i njegova psiha kojoj je danas pozitivan sadržaj itekako nužan.
„Internet i društvene mreže imaju vrlo pozitivne strane sve dok ih čovjek koristi umjereno i živeći u stvarnome, a ne virtualnome svijetu. One su prožele se pore ljudskoga života, više ih se ne koristi povremeno i usput te stvaraju nove potrebe, stil života i oblikuju kulturu” (Nikolina Marčić, svjetlorijeci.ba). A stvarni ljudski život ponekad vapi za temeljitom inventurom i pospremanjem, baš kao što je to slučaj i s našim domom jer često ga moramo pospremati i održavati urednim budući da ne volimo živjeti u neredu. A društvene su mreže postale ogledalo nas samih pa bi valjalo ponekada razmisliti i o tome kakvu sliku šaljemo svijetu o sebi. Samom prisutnošću na mrežama izloženi smo različitim sadržajima, ali to nikako ne znači da trebamo biti iznenađeni. Dovoljno je tek da budemo oprezni. Pa ne mora nam baš svaka slika biti provučena kroz filtere niti bismo svoju vrijednost trebali mjeriti brojem lajkova i komentara, nego, sasvim suprotno – mjerimo svoju vrijednost vlastitim postignućima koja nas čine zadovoljnijom i sretnijom osobom bez obzira na to je li netko ili nije odobrio naš uspjeh. Na kraju, sam sebi si najglasniji i najvjerniji pratitelj u stvarnom i virtualnom svijetu. I da – budi i dalje online prisutan, ali Oj budi svoj! Ako ti tvoji Instagram pratitelji nisu vjerni i ti pomisliš kako u svome životu nemaš na čemu biti zahvalan, onda provjeri svoj puls!
