Jučer, 22. listopada u prostorijama Muzeja Republike Srpske otvoreni su dani fra Ivana Frane Jukića, rođenog Banjolučanina. Kroz ova tri dana, uz poštivanje svih propisanih mjera zbog pandemije COVID-19, u gradu Banjoj Luci organizira se kulturna manifestacija pod pokroviteljstvom HKD Napredak, podružnica Banja Luka kao i supotkrovitelja Franjevačkog Samostana na Petrićevcu te UBH Prsten. Skupu je nazočilo 50-ak posjetitelja. Zbog spomenute pandemije broj sudionika je bio ograničen iako je interes posjetitelja bio puno veći.
Prvi dan predavanje o liku i djelu fra Ivana Frane Jukića imao je dr. fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Profesor fra Ivan u svom sadržajnom i konciznom izlaganju istaknuo je za Jukića kako je za svoga relativno kratkog životnog vijeka učio ogroman doprinos na području kulture i prosvjetiteljstva. Najveći je od kulturnih radnika 19. stoljeća, čovjek je koji stoji na početku bosanskohercegovačke moderne. Kroz svoje predavanje profesor Šarčević potrudio se svim slušateljima približiti lik ovoga velikana ne samo za Banja Luku, nego za cijelu BiH i šire. Budući da je Ivan fra Frano Jukić bio buntovna duha i stremio revoluciji na kraju je svoj život završio u egzilu u Austriji gdje je umro u 39-oj godini života. Koliko se god zalagao za ispravnu stvar, oko borbe za ljudska prava tadašnjeg podčinjenog kršćanskog puka, često je bio krivo shvaćan i interpretiran. U svojim djelima među kojima su poznatiji Putopisi i Novele, Jukić živopisno opisuje krajeve kojima je prolazio i sve što je zapažao. U današnje vrijeme njegova djela mogu poslužiti kao autentični dokumenti ondašnjega doba. Njegov pseudonim koji koristi i kao potpis u svojim djelima je Slavoljub Bošnjak.
Naredna dva dana u okviru prethodno spomenute kulturne manifestacije također u prostorijama Muzeja Republike Srpske s početkom u 19 sati bit će održana u petak, 23. listopada: Likovna izložba „Okrilje” tijekom koje će biti predstavljena djela banjolučkog slikara Davora Paponje.
U subotu, 24. listopada: Večer mladih banjolučkih književnika Mihaele Šumić, Fedora Marjanovića i Edine Heldić Smajlagić.
Izvor: Samostan Petrićevac
