Dana 02. rujna 2023. godine proslavljen je 25. po redu jubilarni redovnički dan. Ovogodišnja proslava održala se u samostanskoj i župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Petrićevcu. Na proslavi se okupilo oko 130 redovnika i redovnica različitih družbi, zajednica i redova.
Program je započeo čitanjem pozdrava koje su poslale poglavarice kontemplativnih redova koji djeluju u Bosni i Hercegovini, najprije pismo opatice s. Hijacinte Batinić u ime samostana sestara sv. Klare u Brestovskom kod Kiseljaka, potom S. M. Jelene od Krista Kralja Lipić u ime sestara samostana Bezgrešne Kraljice Karmela u Sarajevu.
Okupljenim redovnicima i redovnicama najprije se uvodnim pozdravom obratila s. Željka Dramac, predsjednica Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine, zatim se obratio i preuzvišeni biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica. Nakon uvodnih pozdrava okupljenima je kroz kratki povijesni presjek gvardijan samostana fra Domagoj Šimić predstavio samostan i župu na Petrićevcu.
Moderatorica s. Danijela Anić predstavila je ovogodišnju predavačicu na zadanu temu “Iziđe sijač sijati (Mt 13,4) – novi izazovi pastorala zvanja u suvremenom svijetu” s. Gordanu Ignjec, provincijalu glavaricu sestara Kćeri Božje ljubavi i potpredsjednicu Hrvatske redovničke konferencije, koja je nakon toga iznijela opsežno predavanje na temu. Po završetku predavanja s. Gordane uslijedila je rasprava i priprava za slavlje svete mise. Okupljeni su imali prigodu za sakrament svete ispovijedi.
Svečano misno slavlje predslavio je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica iz koncelebraciju 15 svećenika, među kojima su bili mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki i mnogopoštovani otac provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić. U svojoj propovijedi biskup se osvrnuo na redovničko poslanje redovnika i redovnica. Nakon svečanog blagoslova i zajedničkog fotografiranja uslijedio je objed.
Po završetku zajedničkog objeda ovogodišnji su se sudionici redovničkog dana uputili u razgledavanje sakralnih objekata (Ferhat-pašine džamije i katedrale), te centra grada na Vrbasu.
Izvor: Samostan Petrićevac
