„I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.“ (Lk 2, 6)
Sveti nam Luka donosi povijesni opis Isusovog rođenja, koji nam želi pokazati da Isusovo rođenje nije izmišljeni događaj. Nažalost, nije čak izmišljeno ni da za njih nije bilo mjesta u svratištu te da su kucali na mnoga vrata na kojima su ih ljudi odbijali primiti u svoj dom. Ta slika kucanja i otvorenih jasli u koje je Marija položila Isusa puno govori i nama i o nama.
Gospodin neprestano kuca i nama, na srce svakog od nas želeći ući u naš život i pokazati nam da, iako živimo u ovome svijetu, mi nismo ovaj svijet i nismo od ovoga svijeta nego smo oni koji teže nebeskoj domovini i životu s Isusom Kristom. Želi nam pokazati da je sve ono dobro što u sebi nosimo potrebno ovom svijetu i da smo svojom svjetlošću pozvani svijetliti i poput zvijezde druge dovesti k Isusu.
Stoga, draga braćo i sestre dopustimo ovog Božića da Isus uđe u naše svjetove i u naš život, a to znači da Mu otvorimo vrata i za Njega nađemo mjesto u svratištu. Vratimo se na izvore i pustimo Božiću da ove godine krenemo iznova. Ne dopustimo da ove velike i snažne riječi „otvoriti vrata Gospodinu“ postanu jedna obična fraza koju ćemo neprestano ponavljati!
S tim željama u srcu, mi franjevci s Petrićevca, želimo Vam čestit Božić i sveto porođenje Isusovo!
Izvor: Samostan Petrićevac