Jeste li bili u situaciji da ste osjetili takvu blokadu da niste mogli učiniti ono što ste planirali? Jeste li ostali prazni, a da niste znali što reći? Jeste li pomislili da niste u stanju učiniti nešto koliko god se trudili?
Ma svi smo u jednom trenutku doživjeli takav osjećaj blokade i to ne samo na osobnoj razini. On je također utjecao na vas profesionalno ili se odrazio na odnose s drugim ljudima. Željeli biste donijeti odluke i djelovati, ali strah i određene misli vas paraliziraju.
Na ruku nam ne ide ni sadašnja situacija oko pandemije jer nam odmaže u realizaciji naših projekata i drži nas u neizvjesnosti, izaziva strah od izlaska na ulicu, osjećaj nesigurnosti, a sve to izaziva još veću paraliziranost.
I zašto blokiram kada želim nešto učiniti? Zašto mi je vlastiti um postao neprijatelj?
Naše je tijelo „mudro” i pripremljeno na preživljavanje, te će obrambeno reagirati na bilo koji podražaj koji bi nas mogao dovesti u rizik. Iza takve blokade obično se krije zaštitnički instinkt proizveden osjećajem ili mišlju koju smo smatrali „opasnom”. Naš nas um automatski pokušava udaljiti od toga.
Stoga, ako naša volja ustraje u želji za sprovođenjem neke aktivnosti, a naš nas um upravo od toga pokuša udaljiti, onda je to siguran znak da se u nama nešto „lomi”. Situacija se dodatno zakomplicira ako osoba ne razumije što joj se događa, te u konačnici sve rezultira osjećajem muke, još više paraliziranosti i neispunjenja zadanoga cilja. Ovo je čest slučaj s ljudima koji su u fazi potrage za aktivnim zaposlenjem, ili strahuju od zatvaranja tvrtke, dobivanja otkaza, boje se da ih u takvim okolnostima nitko neće pozvati na posao i slično.
U osnovi svake čovjekove blokade postoji snažna emocija straha koja je prikrivena na mnogo načina. Važno je pronaći izvor toga straha i suočiti se s problemom uz odgovarajuću pomoć.
Nisko samopoštovanje. Vizija koju čovjek ima o sebi uvjetovat će sposobnost suočavanja sa svakodnevnim zadacima ili složenijim izazovima. Nedostatak samopoštovanja leži u nedostatku ohrabrujućih poruka kroz koje se cijeni vaš napredak, potiče vas na priznavanje pogreški i motivira da iz njih naučite važne životne lekcije.
Idealizirana slika o sebi. Ponekad se previše očekuje od vlastitih sposobnosti i rezultata koji se žele postići. Pretjerane pohvale u djetinjstvu kod djeteta generiraju unutarnju potrebu za željom da ispuni očekivanja odraslih. Ta će djeca tijekom odrastanja razviti toksični perfekcionizam, a pod takvim je pritiskom lako pasti u stanje frustracije zbog nepostizanja očekivanoga.
Traumatični događaji. Postoje blokade koje su posljedica nasilja, napuštanja, fizičkog ili psihološkog zlostavljanja kod kuće ili u školi. Takvi ljudi obično žive u stanju trajnoga nadzora koji može uzrokovati paraliziranje zbog osjećaja da se uvijek nalazi pred određenom prijetnjom. Emocija tada često prevladava nad argumentima razuma.
Mentalne blokade stvaraju patnje ne samo zbog simptoma koje sa sobom nose tjeskobe, negativne misli prema sebi, odgađanja i slično, nego je to i posljedica gubitka radnoga mjesta ili teški socijalni uvjeti.
Mentalna je blokada signal koji nas upozorava da način na koji se pokušavamo suočiti s nečim nije najprikladniji jer iza stoji osjećaj ili misao da ne znamo dobro upravljati.
Na kraju se opravdano postavlja pitanje kako raditi i liječiti mentalnu blokadu?
Pronađite njezin izvor i provjerite poruke koje se neprestano ponavljaju u vama. Zapitajte se zašto ste sebe doživljavali nesposobnim, zašto morate biti u skladu s okolinom i zašto smatrate da su drugi bolji od vas?
Imajte na umu da vam negativne poruke, zahtjevi ili prigovori neće pomoći da učinite ono što želite. Zato ponovite sebi one poruke koje trebate čuti, koje podižu vaše samopoštovanje i pomažu vam u procjeni vlastitih mogućnosti.
Podijelite zadatak na male ciljeve i vrednujete svaki manji napredak. Imajte na umu da ponekad osobu blokira i gledanje u daleki cilj, a podjela zadataka na ostvarive ciljeve motivirat će vas da vidite da ste sposobni.
Često sebe podsjećajte da je u životu sve prolazno.
Prijevod sa španjolskoga jezika
